WaPo: Rusija Iranu pruža obavještajne podatke za napade na američke snage

Ti podaci za ciljanje uključuju lokacije američkih ratnih brodova i zrakoplova u regiji, rekli su dužnosnici, piše Washington Post.

Ta pomoć, o kojoj ranije nije bilo izvještaja, pokazuje da se brzo šireći sukob sada odvija uz sudjelovanje jednog od glavnih američkih nuklearno naoružanih rivala s vrlo naprednim obavještajnim sposobnostima.

Od početka američko-izraelskog napada u subotu Rusija Iranu prosljeđuje lokacije američkih vojnih sredstava, uključujući ratne brodove i zrakoplove, rekli su dužnosnici koji su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.

„Čini se da je riječ o prilično sveobuhvatnom naporu“, rekao je jedan od njih.

Rusko veleposlanstvo u Washingtonu nije odgovorilo na zahtjev za komentar. Moskva je pozvala na prekid rata, koji je nazvala „neizazvanim činom oružane agresije“.

Šest ubijenih američkih vojnika

Opseg ruske pomoći Iranu u određivanju ciljeva nije potpuno jasan. Prema riječima dužnosnika, sposobnost iranske vojske da samostalno locira američke snage već je oslabila manje od tjedan dana nakon početka borbi.

U nedjelju je u napadu iranskog drona u Kuvajtu poginulo šest američkih vojnika, a nekoliko ih je ranjeno. Iran je ispalio tisuće jednokratnih napadačkih dronova i stotine projektila na američke vojne položaje i veleposlanstva, dok je istodobno zajednička američko-izraelska kampanja pogodila više od 2.000 ciljeva u Iranu – uključujući položaje balističkih projektila, mornaričke kapacitete, državno vodstvo i civilnu infrastrukturu (uključujući i pogodak na osnovnu školu koji je završio masakrom djevojčica).

„Iranski režim je potpuno slomljen“, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly, ne komentirajući navodnu rusku pomoć Iranu. „Njihova odmazda balističkim projektilima svakim je danom sve slabija, njihova mornarica se uništava, proizvodni kapaciteti se razaraju, a saveznici jedva pružaju otpor.“

CIA i Pentagon odbili su komentirati.

"Rusija i Kina nisu faktor..."

Na pitanje ovog tjedna kakvu poruku ima za Rusiju i Kinu, među najmoćnijim iranskim saveznicima, američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da je nema te da „oni zapravo nisu faktor u ovom sukobu“.

Dvojica dužnosnika upoznatih s ruskom podrškom Iranu navela su da se čini kako Kina, unatoč bliskim odnosima s Teheranom, ne pomaže Iranu u obrani. Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu također nije odgovorilo na zahtjev za komentar. Peking je također pozvao na prekid sukoba.

Analitičari smatraju da bi dijeljenje obavještajnih podataka odgovaralo obrascu iranskih napada na američke snage, uključujući napade na zapovjedne i komunikacijske centre, radare i privremene objekte – poput onoga u Kuvajtu gdje je poginulo šest vojnika.

U posljednjim danima pogođena je i postaja CIA-e u američkom veleposlanstvu u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije.

Iran „izvodi vrlo precizne udare na radare za rano upozorenje ili radare izvan horizonta“, rekla je Dara Massicot, stručnjakinja za rusku vojsku pri Carnegie Endowment for International Peace. „To rade vrlo ciljano. Gađaju zapovjedne i komunikacijske sustave.“

"Iranci uspijevaju probiti protuzračnu obranu"

Iran posjeduje samo nekoliko vojnih satelita i nema vlastitu satelitsku konstelaciju, zbog čega bi snimke koje pruža Rusija, s mnogo naprednijim svemirskim sposobnostima, bile iznimno vrijedne – posebno jer je Moskva usavršila svoje metode ciljanja tijekom godina rata u Ukrajini, rekla je Massicot.

Nicole Grajewski iz Belfer centra na Harvard Kennedy Schoolu, koja proučava suradnju Irana i Rusije, rekla je da su iranski uzvratni napadi pokazali visoku razinu „sofisticiranosti“, kako u odabiru ciljeva tako i u sposobnosti da u nekim slučajevima nadvladaju američku i savezničku protuzračnu obranu.

„Uspijevaju probiti protuzračnu obranu“, rekla je, dodajući da se kvaliteta iranskih napada čini boljom čak i u usporedbi s njihovim 12-dnevnim ratom s Izraelom prošlog ljeta.

Pentagon brzo troši zalihe preciznog oružja i presretača za protuzračnu obranu, rekli su izvori upoznati sa situacijom za Washington Post, što potvrđuje zabrinutosti koje je iznio general Dan Caine, predsjednik Združenog stožera, dok je predsjednik Donald Trump razmatrao hoće li odobriti operaciju. Administracija je pokušala umanjiti važnost Caineove procjene.

Promjena dinamike rata

Ruska pomoć također mijenja dinamiku načina na koji su različite zemlje sudjelovale u svojevrsnom posredničkom ratu od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Tijekom tog sukoba američki protivnici – uključujući Iran, Kinu i Sjevernu Koreju – pružali su Rusiji izravnu vojnu ili materijalnu pomoć za njezinu veliku obrambenu industriju. Sjedinjene Države su s druge strane Ukrajini dale vojnu opremu i naoružanje vrijedno desetke milijardi dolara i dijelile obavještajne podatke o ruskim položajima kako bi poboljšale ukrajinsko ciljanje.

U četvrtak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na platformi X objavio da je Trumpova administracija zatražila pomoć u obrani od iranskih dronova te da će Kijev poslati „stručnjake“.

Ekspertiza u dronovskom ratovanju

Iran je bio jedan od glavnih ruskih saveznika tijekom rata u Ukrajini, dijeleći tehnologiju za proizvodnju jeftinih jednokratnih napadačkih dronova koji su često korišteni za preopterećenje ukrajinske protuzračne obrane i iscrpljivanje zapadnih zaliha presretača namijenjenih zaštiti ukrajinskih gradova.

„Rusi su itekako svjesni pomoći koju pružamo Ukrajincima“, rekao je jedan od dužnosnika upoznatih s moskovskom podrškom Teheranu. „Mislim da su bili vrlo zadovoljni što mogu uzvratiti.“

Kvaliteta ruskog prikupljanja obavještajnih podataka nije na razini američke, ali i dalje spada među najbolje na svijetu, dodao je.

Washington Post je ranije izvijestio da Kremlj, unatoč udaru za jednog od svojih najbližih partnera, vidi moguće prednosti u dugotrajnom ratu između SAD-a i Irana, uključujući veće prihode od nafte i ozbiljnu krizu koja odvlači pažnju SAD-a i Europe od rata u Ukrajini.

Iran, čiji je vrhovni vođa ubijen na početku sukoba, mogao bi postati najnovija zemlja koja je u posljednjih nekoliko godina izgubila prorusku vlast, nakon ustanka u Siriji krajem 2024. koji je svrgnuo dugogodišnjeg predsjednika Bašara al-Asada i američke vojne operacije u siječnju u kojoj je ilegalno otet venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro.

Ipak, izostanak izravnog vojnog angažmana Moskve djelomično pokazuje da se Rusija mora usredotočiti na druge prioritete, rekla je Massicot.

Kremlj, dodala je, „u velikoj mjeri smatra da to nije njihov problem i nije njihov rat. Sa strateške točke gledišta, Ukrajina je i dalje daleko najveći prioritet.“